beats by dre cheap

Nova uporišta

Usporedno sa izgrađivanjem ilegalne kadrovske Partije druga osnovna pretpostavka oživljavanja i razvijanja revolucionarnog radničkog pokreta bilo je povezivanje Partije sa radničkom klasom i ostalim radnim slojevima.

Partija je poslije Obznane i Zakona o zaštiti države ostala bez ijedne trajnije i masovnije veze s radničkom klasom. Razbijene su bile sve legalne organizacije koje su stvarane na inicijativu KPJ i zabranjeni svi radnički listovi i časopisi. Kako su poslodavci jedva dočekali zabranu komunističke aktivnosti da bi pogazili sve ono za što se radnička klasa izborila u pogledu poboljšanja radnih i životnih uslova, najjače i najneposrednije se osjećala potreba za obnavljanjem klasnih sindikata. Zbog toga je ubrzo i uslijedila inicijativa rukovodstva KPJ za stvaranje Nezavisnih sindikata i ona je već u septembru 1921. donijela rezultate. Iako su stvaranje i rad organizacija ovih sindikata ometali organi vlasti oni su ubrzo našli svoje mjesto i okupili najsvjesniji dio radnika. Već krajem 1921. godine Nezavisni sindikati vode više radničkih štrajkova i obuhvaćaju oko 30.000 radnika.

U ovo vrijeme počinju da izlaze i prvi legalni listovi, najprije Slobodna reč Moše Pijade, a zatim i organ KPJ Borba u Zagrebu i Delavske novice u Ljubljani. Usprkos oštroj cenzuri, pa i zabrani pojedinih brojeva, preko ovih listova KPJ je priopćavala svoje stavove o značajnim društveno-političkim zbivanjima i problemima i uticala na podizanje političke svijesti i organiziranje radnih masa.

Krajem 1922. godine rukovodstvo KPJ, osjećajući sve veću potrebu za širim povezivanjem s radnim masama i bržim prodiranjem u politički život zemlje, pokreće akciju za stvaranje legalne političke partije. Tako je, januara 1923, osnovana Nezavisna radnička partija Jugoslavije (NRPJ). Komunisti su u mnogim mjestima pristupili stvaranju organizacija ove partije, nailazeći na otpor organa vlasti koji su od vlade bili upozoreni da se iza NRPJ krije ilegalna KPJ. Preko svojih glasila i kroz razne političke akcije, osobito u kampanji za parlamentarne izbore, ova partija je popularizirala političke stavove KPJ i njene ocjene reakcionarnog buržoaskog sistema. U to vrijeme je počela da radi, na inicijativu Skoja, legalna omladinska organizacija — Savez radničke omladine Jugoslavije (SROJ).

Djelujući preko ovih i drugih legalnih organizacija i listova, KPJ je postepeno prodirala u politički život zemlje i stvarala nova uporišta revolucionarnog radničkog pokreta. Iako ne znatni uspjesi koje je u tom periodu ostvarila uplašili su reakcionarne vlastodršce, pa su ubrzo uslijedili novi nasrtaji na radnički pokret. Sredinom 1924. godine vlada je zabranila rad NRPJ, SROJ i Nezavisnih sindikata i rasturila njihove organizacije. Sredinom iste godine ponovo je dozvoljen, ali ne u svim pokrajinama, rad Nezavisnih sindikata.



Izborni proglas crnogorskih komunista



Kaclerović Triša je 1923. postao sekretar KPJ



Pijade Moša (1919.)



Pjesnik Kosta Racin, sa grupom naprednih omladinaca iz Velesa (1925).



Proglas zagrebačke organizacije Nezavisnih sindikata povodom štrajka rudara i mornara



Sahrana jugoslovenskog komuniste Asima Behmena (Moskva 1924).

Titovo doba
http://titovodoba.blogger.ba
25/12/2008 11:27